Dana 25.02.2021. Vlada Republike Hrvatske objavila je Akcijski plan za borbu protiv rada na »crno«.
Kratak pregled najvažnijih dijelova provedbe Plana koji će se događati u periodu 2021.-2024. donosimo u nastavku:
Ovim korakom namjerava se objediniti sve važeće institucije ( Porezna uprava, MINGOR, MUP, MMPI, MIZ, MZO, HZMO, HZZO, HZZ, DZS) koje na neki način sudjeluju u cijelokupnom procesu kojim prolazi jedna tvrtka ili osoba prilikom zapošljavanja i za vrijeme trajanja radnog dnosa ( zapošljavanje, poticaji, evidencija radnog vremena, obračun i isplata plaće, prijava/odjava/promjena, radne dozvole) na način da se objedine baze podataka, te da se ujedini način postupanja u inspekcijskim nadzorima.
Komentar autora: Nadamo se da će se ovim korakom zaustaviti krug slanja identične dokumentacije na različite adrese, te da će zaista doći do administrativnog rasterećenja prilikom prikupljanja podataka iz radnih odnosa. Također, da ćemo konačno imati jednaka postupanja neovisno u kojoj općini ili županiji Republike Hrvatske poslodavac posluje.
Ovim korakom predviđeno je redefiniranje pojmova iz domene samozapošljavanja, te uvesti novi zakonski okvir upravnih i prekršajnih mjera u vezi s neprijavljenim radom. Preraspodijeliti lakše, teže i najteže prekršaje u odgovarajućim važećim propisima.
Komentar autora: S obzirom na dosadašnje iskustvo s različitim interpretiranjem zakonskih propisa iz domene samozapošljavanja, očekujemo detaljnije upute u tom pogledu, te svakako bolje definirane prekršajne mjere u kojim neće istim težinom prekršaja biti kažnjavan neprijavljeni rad i neispravna isplatna lista.
Ovim korakom očekuje se proširenje ovlasti, prvenstveno, HZMO-a u pogledu uređenja retroaktivne prijave osiguranja. Također, očekuje se definiranje propisane osnovice za obračun i isplatu plaće za vrijeme trajanja neprijavljenog rada u visini prosječne bruto plaće prema djelatnosti obavljanja rada.
Komentar autora: Logičan korak je proširenje ovlasti HZMO-a u postupanju s kašnjenjem u prijavi početka radnog odnosa, posebno iz pogleda Institucije koja prva zaprima taj podatak prilikom predaje prijave putem sustava e-hzmo. Definiranje osnovice za obračun plaće za vrijeme neprijavljenog rada će, ukoliko se isto uvede, u svakom slučaju imati utjecaj na pažnju poslodavaca čiji radnici imaju ugovorenu plaću u visini minimalne plaće jer će prosječna bruto plaća biti veća od minimalne bruto plaće.
Osim uspostavljanja zakonskog okvira za definiranje Očevidniak poslodavaca, ovim korakom urediti će se javna objava svih poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljen rad na stranicama Ministarstva rada.
Komentar autora: Svakako korak koji će imati svoje prednosti i nedostatke, ali do kojeg razmjera će navedeno ići ovisiti će svakako o zakonskom definiraju Očevidnika. Prednosti su vidljive za radnike koji imaju namjeru ostavriti zaposljenje kod nekog poslodavca, kao i za poduzetnike koji namjeravaju ostvariti poslovnu suradnju sa drugim poduzetnikom. Da li će ta prednost biti veća od štete koje će se eventualno nanositi poslodavcima koji su nenamjernom greškom zakasnili sa prijavom ili nisu bili u mogućnosti istu predati zbog nemogućnosti pristupa elektroničkom sustavu za prijavu – to ćemo tek vidjeti.
Ovaj korak namjerava se Uspostaviti informacijski sustav za obveznu elektroničku evidenciju radnog vremena, te provesti edukaciju ciljanih skupina poslodavaca.
Komentar autora: Možda korak sa najviše nepoznanica i upitnika. Dosta skromno je Vlada u Planu najavila što se namjerava ovim korakom postići, a kako će se isti provoditi, i što će to zaista značiti za poslodavce, te hoće li ovo opet biti korak unatrag u smislu dodatnog administrativnog opterećenja i dodatnog troška preostaje nam vidjeti. Nadamo se da će se dobro razmisliti o najefikasnijem načinu provođenja ove mjere jer ako će poanta biti prepisivanje u neki elektronički sustav onog što je već evidentirano na isplatnim listama, tada svakako govorimo o potezu koji treba doradu već u samom početku.
Uspostaviti centralnu informativnu točku za koordinaciju državnih potpora u vezi zapošljavanja
Komentar autora: Nemamo ovdje što puno dodati, osim da se nadamo da ćemo imati jedno mjesto na kojem će nam biti dostupne sve informacije o mogućnosti državnih potpora za zapošljavanje s detaljnim koracima prijave i svim uvijetima koje je potrebno ispuniti da bi se ostvarilo pravo na istu.
Propisati nove obvezne uvjete i zahtjeve za dopuštenost sudjelovanja gospodarskih subjekata u postupcima javnih nabava. Proširiti odgovornost ugovaratelja za isplatu plaće radnicima njegovog podizvođača
Komentar autora: Ovim korakom Ministarstvo rada slijedi put Ministarsva Financija koje je svojim zakonskim aktima propisalo da je kupac solidarni jamac za neplaćene porezne obveze dobavljača proizašle iz odnosa koji su ostvarili navedeni kupac i dobavljač. Znači Općim poreznim Zakonom je propisano da kupac može biti odgovoran za dug dobavljača za PDV na računima za isporuku ukoliko dobavljač taj PDV ne podmiri. Iz gore navedenog koraka može se zaključiti da Ministarstvo rada ima namjeru sličnu varijantu uvesti i kod obveza za isplatu plaće i doprinosa. Kako će se definirati odgovornost i što će to značiti za Ugovaratelja ostaje da pričekamo i vidimo ali svakako ne daje osjećaj ugode.
Formirati liste poslodavaca kod kojih prilikom nadzora nisu utvrđene nepravilnosti (u vezi prijavljenog rada) te objaviti liste. Izraditi odgovarajući logo kao reklamno obilježje poslodavca koji je na bijeloj listi.
Komentar autora: Ako već postoji lista Poslodavca kod kojih je utvrđena nepravilnost, tj. Očevidnik – logika bi rekla da kod ostalih ili nije bilo nepravilnosti ili nije bilo nadzora. Možda bi efikasnije bilo objaviti liste Poslodavaca kod kojih nikada nije bilo nadzora.
Svi ostali koraci Akcijskog plana odnose se na marketinške aktivnosti informiranja javnosti o posljedicama neprijavljenog rada, te benefitima postupanja u skladu sa Zakonom.
Autor: Sanela Kraljić
